BiH

Demografski zemljotres u BiH jači od prirodnog

Demografija u BiH @xxyqw.site

U posljednjih nekoliko dana smo preokupirani zemljotresima koji se događaju u području Balkana, s posebnim akcentom na onaj u Albaniji koji je dijelom porušio grad Drač i okolicu, uništio mnoge domove, ali i živote ljudi.

U Bosni i Hercegovini zemljotres u okolici Nevesinja 26. novembra uplašio je stanovništvo skoro cijele države, zabilježena je i materijalna šteta na pojedinim objektima širom Hercegovine, a bilo je i lakše povrijeđenih u Mostaru zbog skoka sa građevinske skele.

Za to vrijeme većina medija u Bosni i Hercegovini se bavi predviđanjem budućih zemljotresa, dovođenjem “stručnjaka” pred lice javnosti i objašnjavanjem scenarija koji nam slijedi po tom pitanju, što predstavlja zaista ružnu poruku građanima koji su ionako već dovoljno u strahu.

Protiv prirode se ne može, ali protiv ljudi…

Prirodnih nepogoda u obliku zemljotresa će uvijek biti i to je nešto što ne možemo predvidjeti niti uticati na njihovu pojavu ili vrijeme kada će se desiti.

Međutim, demografski zemljotres koji je pogodio Bosnu i Hercegovinu posljednjih 10-ak godina još uvijek trese ovo područje, ali i područje svih republika nekadašnje zajedničke države.

Za razliku od prirodnog zemljotresa, na demografski zemljotres se može uticati i može se učiniti manje “razornijim” po stanovništvo BiH koje u sve većem broju napušta državu i odlazi u države zapadne Evrope, kako zbog nemogućnosti zaposlenja tako i zbog neperspektive za sebe i svoju porodicu.

Zemlja staraca i vječitih političara

Prema prodacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine državu je u periodu od od 2013. do 2019. godine napustilo više od pola miliona stanovnika, a prema  istraživanju Evropske komisije do 2060. godine broj stanovnika BiH će “pasti” na svega 1,7 miliona gdje će se udio osoba od 65 godina starosti i više povećati na čak 45 posto, dok će se udio mladih smanjiti na svega 13 posto.

Iako je demografija problem svih, državna politika prema rješavanju ovog roblema ne postoji, a političari se ponašaju kao da je idealno stanje veličajući uspjehe u ekonomiji za koje nemaju nikakvo pokriće.

Jedini aktivni po ovom pitanju su zapravo pojedini analitičari koji svojim entuzijazmom nastoje problem približiti što više javnosti.

Društvo koje se opredjelilo za vlastiti nestanak

Tako smo od poznatog bh. analitičara Adnana Ferhatbegovića saznali nevjerovatne podatake o smanjenju broja učenika u Osnovnim školama u Federaciji BiH u periodu 2006 – 2019. godina. Osim u Kantonu Sarajevo (10 posto), u posljednjih 13 godina čak 5 kantona je izgubilo preko 30 posto učenika, a četiri kantona imaju čak četvrtinu osnovnoškolaca manje.

Najviše se ističe Posavski kanton u kome je broj učenika u posmatranom periodu manji skoro za pola.

Smanjenje broja učenika u Osnovnim školama u FBiH u periodu 2006. – 2019. godina @imgur

Ukoliko smanjenje broja učenika u posljednjih desetak godina u Osnovnim škola FBiH za čak 26 posto (sa 248.092 iz 2006. godine na 182.986 u 2019. godini) nije signal za sve moguće uzbune državnim institucijama i predstavnicima vlasti, onda smo postali društvo koje se opredjelilo za vlastiti nestanak u ne tako dalekoj budućnosti.

Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je svako prenošenje sadržaja vijesti bez odobrenja redakcije - kontaktirajte nas.