Regija

Vesić ne zna da je Zagreb veći “srpski grad” od Sarajeva

Goran Vesić @Instagram

Da ćemo doživjeti da neko od političara praktično prepričava radnju jednog popularnog domaćeg filma, nismo mogli vjerovati sve dok to nije ovih dana javno učinio zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić u svom obraćanju medijima.

Filmska scena u kojoj se dvojica gradonačelnika općina u Bosni i Hercegovini , u godinama nakon što je ta država tek izašla iz rata, dogovaraju oko toga koliko jednom od njih “treba Srba, te da će to ovaj drugi “riješiti” uz određenu nadoknadu, postala je hit već prilikom prvog prikazivanja filma “Gori vatra“.

Video: YouTube

Nema ulice, nema ni problema

Slično licitiranje s brojem Srba u regionu postalo je aktuelno ovih dana nakon što je Beograd, glavni grad Srbije, odlučio promijeniti imena ulica čiji nazivi zapravo više ne odražavaju državu u kojoj se nalaze.

Da li su gradske vlasti Beograda imale u vidu koliko će zapravo njihovom odlukom pojedine građane koštati i time obavezna zamjena adrese u registratorima privatnih firmi ili pojedinim ličnim dokumentima, još uvijek nam nije poznato.

Jedna od najzanimljivijih stvari dogodila se sa “Sarajevskom ulicom“, koja je također bila na spisku onih čije je ime odlukom Skupštine grada Beograda trebalo biti promijenjeno.

Vučić napravio, Vučić riješio problem

Kako su se u neka doba u sve uključili i mediji, kako srbijanski, tako i oni regionalni, na intervenciju predsjednika Srbije lično, “Sarajevska ulica” i dalje će biti dio beogradskog adresara.

Najčudnija u svemu je izjava upravo zamjenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića, koji je obrazlažući razloge zbog kojih se ipak neće mijenjati ime “Sarajevske ulice” kazao da je to zbog toga što su “u Sarajevu živjeli i žive brojni Srbi“, a što je prema Vesiću dovoljan “dokaz tolerantnosti” kako bi ime te ulice i dalje ostalo isto.

Imajući u vidu da Vesić zapravo nije naveo koliko “treba Srba” kako bi određena beogradska ulica i dalje nosila ime nekog regionalnog grada, ostaće nejasno zašto se onda na primjer mijenja ime “Zagrebačke ulice” u Beogradu.

Prebrojavanje kao omiljeni matematički zadatak

Prema popisu iz 1991. godine u gradu Zagrebu je živjelo skoro 50.000 Srba, dok je prema popisu iz 2011. godine taj broj oko 17.000.

S druge strane u gradu Sarajevu (četiri urbane gradske općine) je prema popisu iz 1991. godine živjelo oko 90.000 Srba, dok ih je na popisu iz 2013. godine oko 10.000.

Iz svega možemo zaključiti da je, gledajući prema broju Srba, zapravo Zagreb veći “srpski grad” od Sarajeva, ali prema nekom čudnom kriteriju Gorana Vesića i želji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, “Sarajevo ostaje, a Zagreb ‘leti’ iz Beograda“.

Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je svako prenošenje sadržaja vijesti bez odobrenja redakcije - kontaktirajte nas.