Svijet

Sablasno napuštena i porušena sela na ulazu u “grad duhova”

Sela u okolici grada Fazuli u Azerbejdžanu @YouTube

U vremenu s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina 20. vijeka upravo na primjeru Nagorno-Karabaha mogao se vidjeti najočitiji primjer kako i na koji način će se raspasti dio istočnog komunističkog bloka koji je bio u sklopu tadašnjeg Sovjetskog Saveza (SSSR).

Trenutni aktuelni sukob između Armenije i Azerbejdžana na području Nagorno-Karabaha najviše se veže za vrijeme nakon Prvog svjetskog rata, odnosno teritorijalne preraspodjele tog dijela svijeta koja je tada uslijedila.

Odlukom sovjetskih vlasti iz 1921. godine odlučeno je da Nagorno-Karabah postane sastavni dio novouspostavljene Sovjetske Socijalističke Republike Azerbejdžan, iako su čak 94% stanovništva tog područja činili Armeni.

Rat na Kavkazu i raspad SFRJ

U vremenu pred sami raspad komunizma u istočnoj Evropi uslijedili su naprije politički, a zatim i vojni sukobi na području Nagorno-Karabaha koji su bili posebno intezivirani u periodu od 1988., pa sve do potpisivanja primirja sredinom 1994. godine.

Posebno intezivni vojni sukobi na području Nagorno-Karabaha bili su u periodu trajanja ratova na području novouspostavljenih država na području bivše Jugoslavije, te su mnoge informacije i događaji s nemirnog prostora Kavkaza zauzimali mnogo manje medijske pažnje.

Raseljeno preko milion ljudi

Upravo iz tog razloga, mnogima je nepoznata činjenica da osim područja Nagorno-Karabaha etnički Armenci na području Azerbejdžana zapravo kontrolišu još dva puta toliko teritorije koju su osvojili u ratovima iz 90-ih godina i odakle je potjerano više stotina hiljada etničkih Azerbejdžanca.

Nakon potpisanog primirja iz maja 1994. godine prestali su ratni sukobi na ovome području, ali je zato u tom periodu raseljeno oko 230.000 Armena iz Azerbejdžana, te čak 800.000 Azernejdžanaca iz Armenije i područja Nagorno-Karabaha.

Rat u Nagorno-Karabahu @Wikipedia

Potpuno novi način ratovanja

Do otpočinjanja novih sukoba na ovom području krajem septembra 2020. godine Nagorno-Karabah je de jure bio u sastavu Azerbajdžana, ali je de facto kontrolu nad ovom teritorijom imala nepriznata država Nagorno-Karabah, a sve uz podršku susjedne Armenije.

Iako i jedna i druga strana u aktuelnom sukobu tvrde da je “ona druga strana krivac” za otpočinjanje novih sukoba, koji su već do sada odnijeli na stotine žrtava s obje strane, veoma je jasna namjera Azerbejdžana da povrati kontrolu nad svojom cjelokupnom teritorijom.

Koristeći najsavremeniju vojnu tehonologiju Azerbejdžanska vojska je u veoma kratkom roku pokazala novi i savremeniji način ratovanja koji će se, očito je, odvijati u budućnosti bilo gdje u svijetu – dronovima i izuzetno preciznim vojnim oružjem sa sigurne udaljenosti.

“Grad duhova”

Međutim, ono što je najviše fasciniralo svjetsku javnost posljednjih par dana jeste osvajanje grada Fazuli i većeg dijela istoimene azerbejdžanske regije koja je posljednjih skoro 30 godina bila pod kontrolom vojske etničkih Armenaca iz Nagorno-Karabaha.

Grad Fazuli sa širom okolicom u vremenu armenske okupacije prozvan je regijom duhova, jer je upotpunosti bio uništen i porušen, a cjelokupno lokalno stanovništvo bilo je protjerano. Kako je na tom području nekada živjelo isključivo nearmensko stanovništvo, ova ogromna oblast posljednje tri decenije bila je sasvim prazna.

Prve televizijske slike s ovog područja koje su prije par dana pristigle prikazuju mnogobrojna totalno porušena i zarasla sela, minirane i uništene kuće, zarasle puteve, odnosno ogroman prazan prostor na kome nije bilo čovjeka punih 30 godina.

Video: YouTube

(Trenutna) nezainteresovanost velikih sila

Iako slike iz grada Fazuli i pripadajuće regije svima nama djeluju itekako poznato, pogotovo ako imamo u vidu slične posljedice ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, sablasno napuštena i zarasla sela u kojima 30 godina nije bilo nikakvog života, odaju jedan sasvim drugačiji utisak.

U međuvremenu su potpisana i prekršena već dva primirja na području Nagorno-Karabaha, međutim poučeni ranijim iskustvima iz sličnih sukoba širom svijeta, proći će još mnogo inicijativa u vezi s trajnijim primirjem, a posebno jer u prilog svemu ide i trenutna apatija velikih sila prouzrokovana aktuelnom pandemijom virusa korona.

Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je svako prenošenje sadržaja vijesti bez odobrenja redakcije - kontaktirajte nas.